Zanimljive činjenice

Genetika određuje naš izgled (boju kose i očiju, visinu) i reakciju na različite vanjske faktore (hranu, fizički napor, lijekove). Naš DNK može objasniti kako probavljamo određene supstance te kako naše tijelo dobiva ili gubi na težini.

Talijanske regije Toskana i Umbrija su posebne. Tamošnji ljudi su genetski različiti od ostatka talijanskih regija zbog svojeg etruščanskog genetskog naslijeđa.

Znanstvenici vjeruju da je naša želja za slatkišima biološka sklonost koja je nastala da nam osigura preživljavanje. Želja  za slatkim okusom kod naših predaka vjerojatno je osigurala naše prihvaćanje slatkih hrana kao što su majčino mlijeko i voće puno vitamina. Štoviše, nova istraživanja potvrđuju da naša želja za slatkim dolazi od sposobnosti slatke hrane da umanji fizičku bol.

Samo 2% ljudskog genoma sadrži informacije o nastanku bjelančevina. Ostali dijelovi su takozvana „nekodirana“ područja.

Prve mrkve nisu izgledale poput današnjih. Izvorno, ovo povrće bilo je ljubičasto ili bijelo s tankim korijenom. Narančaste mrkve kakve imamo danas, rezultat su genetskih mutacija u kasnom 16. stoljeću što je iskorijenilo izvornu boju.

NutriFit Premium

NutriFit Premium predstavlja cjeloviti personalizirani vodič koji se temelji na Vašoj genetici iz područja prehrane, sporta, zdravlja, pomlađivanja i ljepote.

Saznajte više

Kada bi nabrajali cijelu dužinu gradivnih elemenata DNK (ATCG), izgovarajući svaki od 3 milijarde slova genetskog materijala brzinom od 100 ATCG slijedova po minuti bez sna, bez pića i hrane, trajalo bi 57 godina.

U prosjeku, 8% našeg DNK je izvedeno od virusa koji su napali genome naših predaka i nikada nisu nestali.

Ljudi dijele 7% genetskog materijala s bakterijom E. Coli, 21% s crvima, 90% s miševima te 98% s čimpanzama.

Afrička etnička skupina Yoruba ima neobično visoku stopu rođenih blizanaca, što ih čini zanimljivom grupom za proučavanje u polju nasljeđivanja.

Postoje genetski dokazi da je narod San jedan od najstarijih na svijetu te se smatra „genetskim Adamom“.

Još uvijek nije poznata funkcija više od 80% ljudskog DNK.

Točka na kraju rečenice je iste veličine kao i tisuću staničnih jezgri.

Dva pojedinca dijele čak 99.9% genetskog materijala, a razlikuju se u samo 0.1%.

Kada bi razmrsili sve kromosome iz svih naših stanica (1014) i stavili DNK na kraj, protezali bi se od Zemlje do Mjeseca 6,000 puta.

Našim stanicama treba otprilike 8 sati da kopiraju svoj DNK, onoliko vremena koliko obično provedemo na poslu.

Latest Blog & user stories

14. studeni, 2019

Can I avoid diabetes even if it runs in my family?

According to the World Health Organization, we are facing a …

7. studeni, 2019

Discover how carbs support athletic performance

For many, carbs equal weight gain. But nutrition is never …

24. listopad, 2019

CARBOHYDRATES: are they good or bad for you?

Carbohydrates are an essential part of the natural world. Together …

Upišite svoj e-mail, a mi ćemo Vam slati novosti o proizvodima i posebne ponude.

This website uses cookies that are essential for the functioning of the website and do not store personal data. With continuous use of this page, we will assume that you acknowledge cookies use. Read more